Širenje područja socijalnog dijaloga

Širenje socijalnog dijalogaUčinkoviti ljudski potencijali

Sadržaj

  • 3. edukativna radionica 6. - 8. studenoga 2018.
  • Priručnik o diskriminaciji i mobingu na radnom mjestu
  • 2. edukativna radionica 17. - 19. listopada 2018.
  • Mediji o projektu
  • Istraživanje o stresu na radu i mobingu
  • 1. edukativna radionica 9. - 11. listopada 2018.
  • Članci
  • Nabava usluge hotelskog smještaja

3. edukativna radionica 6. - 8. studenoga 2018.

Treća edukativna radionica u sklopu projekta „Širenje područja socijalnog dijaloga“ održana je od 6. do 8. studenoga 2018. Tuheljskim toplicama. Radionici je prisustvovalo 15 članova i SING-ovih povjerenika. Edukacija je trajala dva dana.

Dva stručnjaka, prof. dr. sc. Mario Vinković s Pravnog fakulteta u Osijeku, i prim.mr. sc., Elvira Koić, iz Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot Popovača, iscrpno su i vrlo pristupačno predstavili sudionicima hrvatski pravni okvir, pojam i diferenciranje mobinga od drugih povreda iz radnog odnosa, zaštitu dostojanstva te pojam stresa na radu, uzroke, posljedice i načine prevencije mobinga u radnoj organizaciji iz psihosocijalne perspective. Predsjednica SING-a, Jasna Pipunić, predstavila je sudionicima rezultate projektnog istraživanja o stresu na radu i mobingu.

Sudionici su izrazili zadovoljstvo održanom radionicom.

2. edukativna radionica 17. - 19. listopada 2018.

Prva edukativna radionica u sklopu projekta „Širenje područja socijalnog dijaloga“ održana je od 17. do 19. listopada 2018. u Daruvarskim toplicama. Radionici je prisustvovalo 13 članova i SING-ovih povjerenika. Edukacija je trajala dva dana.

Dva stručnjaka, prof. dr. sc. Mario Vinković s Pravnog fakulteta u Osijeku, i mag. soc. rada, supervisorica Jelena Šamarija, iz Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin, iscrpno su i vrlo pristupačno predstavili sudionicima hrvatski pravni okvir, pojam i diferenciranje mobinga od drugih povreda iz radnog odnosa, zaštitu dostojanstva te pojam stresa na radu, uzroke, posljedice i načine prevencije mobinga u radnoj organizaciji iz psihosocijalne perspective. Predsjednica SING-a, Jasna Pipunić, predstavila je sudionicima rezultate projektnog istraživanja o stresu na radu i mobingu. Sudionici su izrazili zadovoljstvo održanom radionicom.

Pregledajte što mediji kažu o projektu Širenja područja socijalnog dijaloga:

Dnevnik

Bjelovarski List

Pregledajte PDF ovdje: Bjelovarski List.

Energetika

Pregledajte PDF ovdje: Energetika.

Radio Daruvar

Pregledajte PDF ovdje: Radio Daruvar PDF.

Pregledajte Facebook objavu ovdje: Radio Daruvar Facebook objava.

Vijesti Krugoval

Zagorje

Pregledajte PDF ovdje: Zagorje.

Istraživanje o stresu na radu i mobingu

U sklopu projekta "Širenje područja socijalnog dijaloga" SING i „Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga“ proveli su istraživanje čiji cilj je bio provjeriti u kojoj mjeri ispitanici, članovi SING-a, percipiraju da su pod stresom na poslu i u kojoj mjeri doživljavaju na svom poslu ponašanja koja se mogu dovesti u vezu s mobingom.

Istraživanje je provedeno putem anonimnog upitnika u lipnju i srpnju 2018. godine. Poziv za sudjelovanje u istraživanju poslan je na sve članove sindikata u 41 poduzeću.

Rezultate istraživanja možete pregledati ovdje: rezultati.

1. edukativna radionica 9. - 11. listopada 2018.

Prva edukativna radionica u sklopu projekta „Širenje područja socijalnog dijaloga“ održana je od 9. do 11. listopada 2018. u Daruvarskim toplicama. Radionici je prisustvovalo 15 članova i SING-ovih povjerenika. Edukacija je trajala dva dana.

Dva stručnjaka, prof. dr. sc. Mario Vinković s Pravnog fakulteta u Osijeku, i prim.mr. sc., Elvira Koić, iz Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot Popovača, iscrpno su i vrlo pristupačno predstavili sudionicima hrvatski pravni okvir, pojam i diferenciranje mobinga od drugih povreda iz radnog odnosa, zaštitu dostojanstva te pojam stresa na radu, uzroke, posljedice i načine prevencije mobinga u radnoj organizaciji iz psihosocijalne perspective. Predsjednica SING-a, Jasna Pipunić, predstavila je sudionicima rezultate projektnog istraživanja o stresu na radu i mobingu.

Sudionici su izrazili zadovoljstvo održanom radionicom.

Nabava usluge hotelskog smještaja

Sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava UP.04.2.1.03.0031 i Prilogu III. Ugovora „Postupci nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi“, u sklopu projekta „Širenje područja socijalnog dijaloga“, Sindikat naftnog gospodarstva 23. svibnja 2018. objavljuje Nabavu usluge hotelskog smještaja (puni pansion) za potrebe provođenja edukacije sindikalnih članova i povjerenika.

Dokumente možete preuzeti ovdje:

PITANJA I ODGOVORI

6. lipanj, 2018.

Upit: Da li se u ponudi očekuje ponuda s jednokrevetnim ili dvokrevetnim sobama?

Odgovor: Jednokrevetne sobe.

7. lipanj, 2018.

Upit: Da li je najam dvorana za održavanje radionica potreban za oba dana za koja je zatražen smještaj po navedenim datumima boravka ili za samo jedan dan? Da li je potrebno osigurati cjelodnevni ili poludnevni najam dvorana za održavanje radionica?

Odgovor: Na dan dolaska potreban je poludnevni najam (popodne) te sljedeći dan cjelodnevni najam. Posljednji dan – dan odlaska nije potreban najam.

Upit: Da li je definiran postav dvorane za održavanje radionica?

Odgovor: Postav nije definiran. Važno je da se u prostor može smjestiti 18 osoba.

Upit: Molim specifikaciju opreme koju treba osigurati.

Odgovor: LCD projektor, platno i stalak za flipchart.

Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

Odluku možete pregledati ovdje: Odluka o odabiru.

SOCIJALNI DIJALOG I ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

Prema definiciji Međunarodne organizacije rada (MOR) pod socijalnim dijalogom se podrazumijeva bilo koji oblik pregovora, savjetovanja ili razmjene informacija između predstavnika vlada, poslodavaca i radnika (tripartitni socijalni dijalog) ili između poslodavaca i radnika (bipartitni socijalni dijalog) o pitanjima od zajedničkog interesa u vezi s gospodarskom i socijalnom politikom. Socijalni dijalog podrazumijeva zajedničku suradnju s jedinstvenim ciljem, razmjenu informacija, zajedničko rješavanje problema, pronalaženje ravnoteže i fleksibilnosti uz stalno obrazovanje i usavršavanje partnera koji u njemu sudjeluju.

Iz navedenog vidimo da, s obzirom na broj sudionika, razlikujemo tripartitni i bipartitni socijalni dijalog.

Tripartitni socijalni dijalog odvija se između tri strane: predstavnika radnika (sindikata ili udruge sindikata više razine), poslodavaca (pojedinog poslodavca, udruge poslodavaca ili udruge poslodavaca više razine) i predstavnika vlasti, a u svrhu suradnje svih sudionika na kreiranju gospodarskih i socijalnih politika.

Bipartitni socijalni dijalog odvija se između socijalnih partnera, odnosno predstavnika radnika (sindikata ili udruge sindikata više razine) i poslodavaca (pojedinog poslodavca, udruge poslodavaca ili udruge poslodavaca više razine).

Najviša razina bipartitnog socijalnog dijaloga je kolektivno pregovaranje o zasnivanju i prestanku radnih odnosa, uvjetima rada te materijalnim i drugim pravima radnika, odnosno pregovaranje koje vodi sklapanju kolektivnih ugovora. Kao što smo već ranije naveli, kolektivni ugovor je u Hrvatskoj najznačajniji dokument u zaštiti dostojanstva radnika. Zato je vrlo važno educirati sindikalne povjerenike kako bi unaprijedili svoja znanja i vještine potrebne za kolektivno pregovaranje te na taj način uspjeli u kolektivne ugovore uglaviti što kvalitetnije odredbe o postupku zaštite dostojanstva radnika. U tom procesu edukacije dragocjena su iskustva udruga civilnog društva, odnosno udruga koje svojim radom na specifičnim poljima djelovanja (primjerice pomoć žrtvama mobbinga, zaštita ljudskih prava, zaštita prava žena itd.) lakše uočavaju probleme u praksi i uvelike mogu doprinijeti pronalaženju prikladnih rješenja. Iako nisu sudionici socijalnog dijaloga, svojim iskustvom predstavljaju važan čimbenik u njegovom razvoju i kvaliteti.

ULOGA SINDIKATA U ZAŠTITI DOSTOJANSTVA RADNIKA

Radnici imaju pravo kod poslodavca utemeljiti sindikat i u njega se učlaniti, a sindikat putem sindikalnih povjerenika, odnosno sindikalnih predstavnika, ima pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese svojih članova. Na taj način sindikati imaju ulogu i u zaštiti dostojanstva radnika. Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

U Hrvatskoj nije donesen poseban zakon koji bi definirao mobbing i koji bi zabranjivao uznemiravanje odnosno zlostavljanje radnika, zbog čega bi kolektivni ugovor trebao biti najznačajniji dokument u zaštiti dostojanstva radnika. Prema odredbama članka 192. stavka 1. Zakona o radu, kolektivnim ugovorom se, između ostaloga, uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.

Kolektivnim ugovorom u odnosu na zaštitu dostojanstva radnika, valjalo bi urediti sljedeća pitanja: definirati pojam uznemiravanja, diskriminirajućeg uznemiravanja i spolnog (seksualnog) uznemiravanja, pobrojati radnje kojima se povređuje dostojanstvo radnika, urediti postupak zaštite dostojanstva radnika, predvidjeti mogućnost zastupanja radnika u postupku zaštite dostojanstva radnika pred poslodavcem, urediti pitanje prekida rada u slučaju zlostavljanja radnika, kao i naknade plaće za slučaj prekida rada, predvidjeti sankcije za zlostavljače, predvidjeti da odredbe o zaštiti dostojanstva radnika uđu u odredbe ugovora o radu.

Kada se radi o zaštiti dostojanstva radnika, sindikat ima pravo i mogućnost: sklapati kolektivne ugovore i u njima predvidjeti mogućnosti zaštite dostojanstva radnika, zastupati radnike u postupku zaštite dostojanstva koji se vode kod poslodavca, zastupati radnike u postupcima zaštite dostojanstva radnika na sudovima, ukazivati poslodavcu na neprihvatljiva ponašanja vezana uz dostojanstvo radnika, inicirati da odredbe o zaštiti dostojanstva radnika uđu u odredbe ugovora o radu.

Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisana odredbama Zakona o radu. Nadalje, radničko vijeće, u svrhu zaštite i promicanja prava i interesa radnika, u punom povjerenju surađuje sa svim sindikatima koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca.

To znači da sindikat ima dodatne mogućnosti u zaštiti dostojanstva radnika: sudjeluje u savjetovanju s poslodavcem vezanom uz donošenje pravilnika o radu, sudjeluje u savjetovanju s poslodavcem vezanom uz donošenje pravilnika o postupku i mjerama za zaštitu dostojanstva radnika te mjerama zaštite od diskriminiranja, sudjelovati u savjetovanju odnosno suodlučivanju vezanom uz određene disciplinske mjere koje će se izreći zlostavljačima, očitovati se o osobi koju poslodavac namjerava imenovati za osobu za zaštitu dostojanstva radnika.

Svaki sindikat je jak i učinkovit onoliko koliko ima članova. Kada se radi o mobbingu, radnici ne mogu očekivati istinita svjedočenja svojih kolega s posla i upravo je najveći problem žrtava mobbinga što ne mogu, niti kod poslodavca, a niti na sudovima, dokazati da su bili zlostavljani, ponižavani, vrijeđani, uznemiravani i da im je bilo povrijeđeno pravo dostojanstva. Radnici iz straha zbog gubitka posla vrlo rijetko svjedoče istinito ili izbjegavaju uopće svjedočiti. S druge, pak, strane, sindikat može tijekom postupka kod poslodavca, ali i prije započinjanja postupka zaštite dostojanstva radnika, intervenirati kod poslodavca i tražiti zaštitu radnika od uznemiravajućeg postupanja prema radniku ili radi otklanjanja stresnih uvjeta rada za radnika. U takvim slučajevima treba računati na autoritet sindikata kod poslodavca, a koji autoritet će sindikat zadobiti svojim principijelnim, objektivnim i nadasve pravednim ocjenama povrede dostojanstva pojedinog radnika.